Lucidni snovi

Iz knjige: S onu stranu zrcala
Autor(i): Dubravka Miljković, Majda Rijavec

Što su lucidni snovi?

San u kojem spavač postaje potpuno svjestan da je ono što se zbiva samo san, a pritom nastavlja spavati zove se lucidnim snom. Psiholog Stephen La Berge razvio je tehniku lucidnog sanjanja sa svrhom da spavač - sanjač stekne kontrolu (i) nad svojim snovima. La Berge je svoj rad napisao 1981. godine. On je psiholog - znanstvenik, pa se to od tada i računa da postoji. Mi smo našle da je Osho Rajneesh o tomu pričao u Indiji 1972. godine, a moguće da ima i drugih, još ranijih ali isto ne - znanstvenih priča koje još nismo našle. Ma, citirat ćemo mi i La Bergea i La Rajneesha, pa kako vam drago.

Kad se poslije sna probudiš, kaže La Berge, reci sam sebi: Kad sljedeći put sanjam, želim se sjetiti svog sna. Istodobno zamišljaj samoga sebe kako sanjaš i, premda još spavaš, postaješ svjesan kako - samo sanjaš. Primijenivši tu metodu na samome sebi La Berge je uspio postići više od dvadeset lucidnih snova mjesečno, nekad čak i četiri u jednoj noći. Ono što je još važnije, na taj je način na emocionalno prihvatljiv način riješio mnoge svoje prekonoćne konflikte.

A sada Rajneesh: lezi na postelju, sklopi oči i upamti da san dolazi sve bliže i bliže: Neću dopustiti da se to dogodi bez moga znanja i ostat ću budan dok san bude pristizao. To je vrlo naporno, izuzetno teško, ali je moguće i događa se. Prvoga dana neće se zbiti, možda ti se susret neće dogoditi ni čitavoga tjedna, ali budi uporan;  izdrži, stalno imaj na umu da san dolazi. I jednoga dana, sasvim iznenada, san je tu, ali ti si potpuno budan.

Pošavši od pretpostavke da ljudi doista jesu u mogućnosti utjecati na sadržaj svojih snova neki su psiholozi pokušali, kao oblik psihoterapije, razviti različite tehnike upravljanja snovima. Naime, ako se u snove koji su povezani s našim svakodnevnim problemima mogu ubaciti suvisli zaključci, onda nam to može proširiti i budne vidike; ponekad i pomoći da istražimo pravo značenje snova. Njemačkom psihologu Paulu Tholeyu lucidni su snovi, koje je proučavao više godina, pomogli da interpretira i razriješi neke svoje stare konflikte s ocem. (Svatko se češe ondje gdje ga svrbi.) Otac mu se znao pojavljivati u snu kao neprijateljska, prijeteća figura, koja bi ga kritizirala i vrijeđala. Tholey bi ju ponekad uspijevao izlemati, pretvoriti u nekakvu primitivnu spodobu i potjerati. Od toga bi se dobro osjećao, no događalo se da se otac uskoro ponovno pojavi, pa bi se dobri osjećaji istopili. Tada je jedne noći Tholey sanjao kako ga progoni tigar. Ubacio se u san i pitao tigra tko je on. Tigar se pretvorio u oca i odmah počeo prigovarati. Umjesto da ga potjera, Tholey mu je rekao kako ne podnosi takvo njegovo prijeteće ponašanje, iako su neke kritike same po sebi bile opravdane. Potom su se rukovali i postali prijatelji. Nakon toga Tholey više nije nikada imao problema s uspomenom na svoga oca, a nadvladao je i problem odnosa s autoritetima uopće.

A sada nešto puno ljepše. Zapravo, jesu li vam uopće došli do mozga, kako se to lijepo kaže, svi potencijali lucidnog sanjanja? Zamislite koje sve avanture možete tako ostvariti: sve ono o čemu ste oduvijek sanjali! Omiljeni lucidni snovi ljudi koji su stekli tu sposobnost vezani su uz letenje  i - seks. Mnogi od njih su izjavili kako im je prvi lucidni san najveličanstvenije životno iskustvo: beskrajan osjećaj slobode koji prati spoznaju da si u snu i da možeš činiti sve što želiš - bez straha od fizičkih i socijalnih posljedica toga čina. (Nadamo se kako to ne biste iskoristili da postanete serijski ubojica!)

Lynne Levitan i Stephen LaBerge (koji je, kako smo već rekli, i sam bio lucidni sanjač - za tri je godine zabilježio tristo osamdeset i devet lucidnih snova; za Lynne ne znamo) htjeli su i znanstvenu potvrdu mogućnosti kontroliranja snova te, još više - granice tog kontroliranja.

Autori zaključuju kako zapravo iznenađuje nepostojanje velikih razlika među ispitanicima: uglavnom su svi lako izveli različite zadatke. Očito je da su stekli visok stupanj kontrole nad svojim snovima, no to je ipak daleko od potpune kontrole. Ovdje je to bilo najuočljivije u neobičnosti i nestabilnosti vlastitoga zrcalnog odraza. Pretpostavka je da su čudne stvari koje ljudi vide kad se u snu gledaju u zrcalo rezultat različitih psiholoških faktora tj. ideja koje ljudi interno imaju o sebi. Što se tiče nestabilnosti odraza ona je, prema svemu sudeći, rezultatom razlike koja postoji u percepciji budne i spavajuće osobe. No, je li ta pak razlika nastala zbog drugačijeg funkcioniranja budnih i uspavanih osjetila i/ili je rezultat stanja mozga u REM spavanju - ostaje da se utvrdi. Ne treba zanemariti ni utjecaj vježbi za provjeru realnosti koje se provode u treningu lucidnih snova.

Kako se prisjetiti svojih snova?

Istraživači snova tvrde da se polovica ljudi, otprilike, sjeća jednog svojeg sna mjesečno. Ostali pamte četiri sna tjedno. Ima i onih koji kažu, uvjereni su čak, kako uopće ne sanjaju. Dakako, to nije točno. Stvar je u tomu da se oni ne sjećaju svojih snova, čak niti toga jednog mjesečno. San se obično zaboravi već koju minutu nakon što je odsanjan. U jednom su istraživanju neke spavajuće ljude budili dok su bili u REM spavanju, a druge pet minuta nakon što je REM spavanje okončano. Od ovih prvih, osamdeset i pet posto ih se moglo sjetiti što su sanjali, a od ovih drugih - nitko.

Bolje se pamte oni živi, dinamični snovi, nego oni dosadni, a jednostavnom se vježbom pamćenje snova može značajno poboljšati - ako vam je uopće stalo do toga da se prisjećate svojih snova.

Prva je dakle stvar: htjeti se sjećati. Kad legnete u postelju, točnije - kad odlučite spavati, recite sami sebi: Sjetit ću se onoga što ću sanjati. Ne razmišljajte  pritom o snovima kao o nečemu što treba loviti i zarobiti; naći ćete se u situaciji sličnoj onoj kad čovjek pokušava uloviti svoju sjenu: što brže trčiš, to ti ona brže izmiče. Umjesto toga, pozovite snove, prihvatite ih kao prijatelja koji vas je voljan nečemu podučiti, ako mu vi to dopustite, i ohrabrite ga. 

Nakon što se probudite - nemojte se micati (zabranite i eventualnom suspavaču da vas miče!) - sve dok ne uhvatite san. Vaš će um imati dojam kako ste još uvijek u fazi REM - ukočenosti. Usmjerite pažnju na ključni element - scenu sna. Imajte pripremljen papir i pisalo te odmah zapišite ili ispričajte u diktafon:

  • sve čega se sjetite, čak i ako su to samo nepovezani dijelovi;
  • sitne pojedinosti, kako god vam se činile beznačajnima;
  • osjećaje i osjete koje ste iskusili u snu;
  • događaje iz  života koji su vam pali na pamet dok ste mislili o snu (čak i ako niste sigurni kako i koliko su ti događaji povezani  sa snom)
  • misli koje ste imali pri pameti dok ste čekali da zaspete;
  • sve druge misli, osjećaje i sjećanja koja su se pojavila dok ste mislili o snu.

  (Kad ste to obavili možete nastaviti s micanjem.)