Stalno moram paziti da mi se ne dogodi nešto loše

Iz knjige: Kako postati i ostati (ne)sretan
Autor(i): Dubravka Miljković, Majda Rijavec

Samoispunjavajuće proročanstvo

  • Ako je pozovem na večeru, vjerojatno neće pristati.
  • Ako pokušam riješiti taj sukob, stvari će se samo pogoršati.
  • Ako zatražim povišicu, sigurno je neću dobiti.

Kad jednom počnemo očekivati loše posljedice, moguće je da se one zaista i dogode. U psihologiji je ova pojava poznata pod imenom samoispunjavajuće proročanstvo.

Kako izbjeći stalno očekivanje loših ili najgorih posljedica, tzv. katastrofiziranje?

Najjednostavniji način je da se upitate što će se dogoditi ako se vaša katastrofična očekivanja ispune.

Što ako ne pristane izaći sa mnom na večeru?

Što ako se stvari pogoršaju?

Što ako ne dobijem povišicu?

Zar je zaista sve to tako strašno?

Ako razmislite, vrlo brzo ćete zaključiti da to čega se bojite i nije tako strašno.

Katastrofičnom razmišljanju najlakše se možemo suprotstaviti razumnom procjenom stvarne vjerojatnosti da se nešto dogodi. Kolika je vjerojatnost? Jedan od tisuću, jedan od deset tisuća, možda jedan od sto tisuća?

Velika je razlika između užasavajućih zamišljanja svega groznog što  bi se  moglo dogoditi i razmišljanja o tome kako možemo nevolju spriječiti, smanjiti ili se suočiti s njom. Prvi način ponašanja je beskoristan, depresivan, iscrpljujući. Što je najgore, stvarno može dovesti do toga da  se dogodi upravo ono čega se najviše bojimo! Drugi način ponašanja je valjan, konstruktivan.

Ono što je prošlo ne možete promijeniti, a ono što je sada možete upropastiti glupim mislima o onome što će biti.

Ubrajate li se i vi u osobe koje stalno zbog nečega brinu?

Što ako vam ne uspije rođendanska torta? Što ako se dogodi potres baš kad budete prolazili kroz tunel pa ostanete zatrpani? Što ako liječnički nalazi ne budu dobri? Što ako nikad ne dobijete veću plaću? Što ako vam žena nađe ljubavnika?

Brinući se oko stvari koje ne postoje ili je vrlo mala vjerojatnost da će se dogoditi,  smanjujete svoju sposobnost da izađete nakraj sa stvarnim problemom kada se takav jednom pojavi. Razmišljajući o tome što bi se sve grozno moglo dogoditi, ne ostavljate sebi dovoljno vremena i energije da razmislite o mogućim problemima i napravite plan njihova rješavanja. Osim toga, ovakvo razmišljanje značajno smanjuje  vašu sposobnost preuzimanja rizika! Ako pretjerujemo u razmišljanju o tome što bi se sve loše moglo dogoditi, naravno,  uvijek će nam se činiti, i u najbezazlenijoj situaciji,  kako je rizik prevelik.

I tako - iako brinemo želeći sami sebi pomoći i spriječiti da se dogodi nešto loše, velika je vjerojatnost da će nam se nešto loše upravo i dogoditi.

Što učiniti?

Kolika je vjerojatnost da se dogodi  ono čega se bojite?

Loše stvari se događaju. To je istina. Nitko nam ne može jamčiti da nam se neće dogoditi ono čega se bojimo (pa radilo se o rođendanskoj torti ili o ljubavniku). Ali upitajte se kolika je vjerojatnost da se to dogodi!? Ako je vjerojatnost velika, onda je normalno što brinete. Ali ako je vjerojatnost mala, onda je briga bespotrebna, ne služi ničemu. Međutim, čak i ako je vjerojatnost da se dogodi nešto loše jedan prema milijun, ljudi koji su skloni brinuti usmjerit će se na taj jedan, a zanemariti ostalih 999 999 u kojima će sve biti u redu!

Ukoliko vjerojatnost da se dogodi nešto loše nije zanemarujuća, učinite sve što možete da eventualni loš događaj spriječite. Nakon toga prestanite o tome brinuti -  više ionako ne možete učiniti ništa. Možete se samo iscrpiti i dovesti u stresno stanje što vam, ako se to loše na kraju i dogodi, sigurno neće pomoći.

Što ako se i dogodi to čega se bojite?

Brinete li kako će se dogoditi nešto loše, upitajte se: Pa što ako se to i dogodi? Mnogi si, naime, stvaraju sami svoje unutarnje kaose mislima poput: Što ako od sebe napravim budalu?, Što ako se naljute na mene?, Što ako me ostavi?... Sva takva što ako pitanja pretpostavljaju, dakako, strašne odgovore. Međutim, dopustimo li si malo realnosti, shvatit ćemo da stvari, obično, ne  ispadaju tako strašne. Dakle, srežite malo brige. Upitajte se:

Što ako se (ta grozna stvar) ipak desi? Što će u njoj biti tako strašno? Postoji li možda mogućnost i kakvoga dobrog ishoda? Vide li to i drugi tako strašnim I opasnim kao ja, ili možda ipak ne?

Ako baš nije sigurno da će se to dogoditi, ili se baš ne radi o prevažnoj stvari ili pak nemate dovoljno vremena za pripremu - možete se prestati brinuti!

Radi li se o nečemu vrlo vjerojatnom, nečemu značajnom i nečemu za što se možete pripremiti, pronađite za to najbolji način, pripremite se i onda - zaboravite. Ne gubite vrijeme brinući se. Neki ljudi se puno bolje osjećaju kad si na pitanje: Što je najgore što se može dogoditi? kažu: Moći ću s tim izaći na kraj, ili pak: Ha, ima i gorih stvari.

Ne zaboravite, većina naših strahova nikad se ne ostvari. Dobre stvari događaju se po svojim zakonitostima, idu nekim svojim pravcom, brinuli mi ili ne o tome da bi se nešto loše moglo dogoditi. Loše pak stvari se događaju, ali ne zato jer nismo brinuli.

Odvojite vrijeme za brige

Ako se nikako ne možete riješiti ovoga što ako razmišljanja, pokušajte sa sljedećom tehnikom. Svaki dan odvojite određeno vrijeme (primjerice, petnaestak minuta) i tada brinite do mile volje. Razmišljajte o svim mogućim lošim i groznim stvarima koje bi vam se mogle dogoditi. Kad istekne vrijeme, prestanite i nemojte dopustiti ovakvim mislima da vas ometaju u bilo koje drugo doba dana ili noći!

Osim odvajanja vremena za brige, razmišljanje o lošim stvarima možemo jednostavno - odgoditi. Recite sebi - sad ionako ne mogu ništa učiniti, brinut ću o tome kasnije. Ako budete  uporno pokušavali, otkrit ćete da i ova tehnika značajno smanjuje broj neugodnih misli!

Možda vam ovo izgleda neozbiljno ili djetinjasto - ali isprobajte. Djeluje. Nad svojim mislima imamo veću kontrolu nego što vjerujemo. O tome ću misliti sutra nije samo hir Scarlet O'Hara.

Bavite se korisnim i zabavnim stvarima

Često brinemo iz jednog tragično jednostavnog razloga: nemamo što drugo raditi! Naš mozak mora o nečemu razmišljati, a ako mu ne damo pametniju temu - onda će se baviti i onima glupljim, tipa Što ako se most sruši upravo kad ja budem prelazio preko njega? Dakle, rješenje je jednostavno - zaposlite se. Bavite se nečim korisnim: pronađite hobi, čitajte, družite se s prijateljima, pomažite drugima. Ako vaš mozak bude zaokupljen drugim stvarima, neće imati kad brinuti.