Što je velikodušnost?

Iz knjige: Tko su dobri ljudi
Autor(i): Dubravka Miljković, Majda Rijavec

Altruizam ne postoji - kažu neki

Oni koji ne vjeruju u nesebičnost kažu da je u stvari svako altruistično ponašanje u svojoj osnovi sebično. Sve što čovjek čini, čini da bi imao neku korist za sebe. Psiholog Daniel Batson navodi argumente onih koji zastupaju ovakvo stajalište:

  • Altruizam smanjuje napetost

Kada vidimo osobu koja pati, a mi ništa ne poduzimamo, u nama se javlja neugodna napetost. Primjerice, kad vidimo siromašno dijete kako smrzavajući se prosi neugodno nam je i fizički i psihički, tako da mu pomažemo ne da bi njemu bilo bolje nego da smanjimo vlastitu neugodu.

  • Altruizam smanjuje krivnju i optužbe društva

Ako nekome treba pomoć a mi mu ne pomognemo, ljudi će o nama imati prilično loše mišljenje. Reći će da smo sebični, bezosjećajni, tvrdog srca, zlobni - ne baš lijepi epiteti, složit ćete se. A može se dogoditi da i sami počnemo o sebi tako misliti i da nas počne izjedati krivnja. Zato nam se čini da je bolje pomoći i izbjeći tako lošu sliku o sebi - i u svojim i u tuđim očima.

  • Od altruizma imamo osobne i socijalne dobiti

Ako ponudite susjedima da ćete im čuvati mačku dok su na godišnjem odmoru, vjerojatno očekujete da će i oni zalijevati vaše cvijeće kad se vi otputite na more. Možda neće biti sretni ali sigurno neće odbiti. Dakle, vaš altruizam će vam se vjerojatno isplatiti.

O zadovoljstvu što će ljudi o nama imati dobro mišljenje kad ponudimo pomoć - ne treba ni govoriti. Kad se dogodi neka nesreća, sve novine pišu o tome koliko su novca donirale poznate zvijezde. Anonimni dobrotvori obično su rijetki, a premda nisu javno poznati, znaju ih barem oni kojima daju pomoć

Altruizam ipak postoji - kažu drugi

No, novija istraživanja pokazuju da ipak nije sve tako crno i da možemo biti velikodušni prema drugima iz čista mira. Tako je, primjerice, jedna moja prijateljica misteriozna teta Lidija - kako su je nazvali u 24 sata, iz čista mira darovala oveću svotu novca domaćem bandu Hakuna Matata, jer joj se, eto, sviđa kako dečki sviraju. 

Zašto je dobro biti velikodušan

Prema istraživanjima psihologa Jonathana Haidta, kada smo svjedoci nečije ljubaznosti, heroizma ili iznimno moralnog ponašanja prema drugima, u nama se javlja osjećaj uzvišenosti. To je emocija koja se spominje u različitim kulturama, a ljudi je opisuju kao iznimno topao i ugodan osjećaj u grudima koji je istovremeno i vrlo motivirajući. Oni koji su ga osjetili govore kako su i sami željeli postati bolji ljudi koji rade dobre stvari i pomažu drugima.

Vjerojatno ste i sami kod sebe nekad prepoznali ovakve osjećaje. Oni nisu tako rijetki, ali im psiholozi u svojim istraživanjima nisu posvetili gotovo nikakvu pažnju. Više su se usmjeravali na negativne moralne emocije poput krivnje i ljutnje, a moral su shvaćali uglavnom kao sustav pravila koji sprječava ljude da jedni drugima čine loše stvari. No Jonathan Haidt vjeruje da većina ljudi ne želi krasti, ubijati i silovati. Oni žele živjeti u moralnoj zajednici u kojoj se ljudi jedni prema drugima ponašaju dobro i u kojoj mogu zadovoljiti svoje potrebe za ljubavlju i produktivnim radom i imati osjećaj pripadnosti grupi na koju su ponosni. Kad vidimo nekoga da se ponaša nepristojno, okrutno ili sebično, čini nam se da ne živimo u takvom svijetu. No kad vidimo čovjeka koji se ponaša ljubazno ili velikodušno prema potpunom strancu - čini nam se da ipak živimo. Činjenica da na nas djeluju dobra djela drugih ljudi čak kad od njih nemamo izravne koristi govori nešto vrlo važno o ljudskoj prirodi. Pozitivna psihologija ovu činjenicu uzima vrlo ozbiljno. Istina je da ljudi mogu biti vrlo okrutni i moramo istraživati uvjete koji dovode do rasizma, nasilja i kriminala. No postoji i ljepša strana ljudske prirode koja također zaslužuje našu pažnju.

Malo povijesti i religije 

U svim glavnim svjetskim religijama altruizam je osnova moralnog i spiritualnog života.

Stari Grci koristili su riječ agape da označe neograničenu, nesebičnu, samožrtvujuću i bezuvjetnu ljubav.

U ranom kršćanstvu takvu ljubav najbolje je opisao sveti Pavao kao strpljivu, ljubaznu, nezavidnu, poniznu, velikodušnu i opraštajuću.

Sličan je i hebrejski pojam chesed koji se prevodi kao milost, ljubaznost puna ljubavi, trajna ljubav, suosjećanje i dobrota, a predstavlja jednu od trinaest božjih osobina.

Budisti koriste pojam karuna koji znači milost ili suosjećanje prema onima koji pate.

U okviru taoizma Lao Ce govori o idealnoj osobi kao onoj koja teži savršenstvu i koja čini dobro drugima na nesebičan i samozatajan način. Ona je dobronamjerna prema svima i prihvaća tuđe potrebe i interese kao svoje, a najveća vrijednost u životu joj je razvijanje ljubaznosti ispunjene ljubavlju prema drugima.

Ključni pojam konfucijanske etike jest žen koji se prevodi kao ljubav, dobrota i humanost. To je najveća vrijednost koja predstavlja najbolje ljudske osobine. U odnosima među ljudima žen se iskazuje kao chung (vjernost sebi i drugima) i shu ili altruizam koji se najbolje odražava u Konfucijevom zlatnom pravilu Ne čini drugima ono što ne želiš da oni čine tebi.

Malo znanosti

U jednom istraživanju sudionici su bili podijeljeni u tri grupe. Svaka grupa gledala je 10-minutnu emisiju na videu. Prva grupa gledala je emisiju o životu i radu Majke Tereze, druga neutralni dokumentarac, a treća komične isječke iz serije Najsmješniji američki kućni video. Oni koji su gledali neutralni dokumentarac ostali su emocionalno neutralni, što je bilo i za očekivati. Sudionici koji su gledali film o Majci Terezi izvijestili su da se osjećaju uzvišeno, dok su oni koji se gledali komične isječke rekli da se osjećaju sretno.

Osjećaj sreće potaknuo je ispitanike da naprave nešto za sebe, nešto što ih je zanimalo i od čega su imali koristi. No, osjećaj uzvišenosti potaknuo ih je da okrenu svoju pažnju prema van, prema drugim ljudima. Drugim riječima, sretna grupa bila je zainteresirana da održi svoj osjećaj sreće, dok je uzvišena grupa postala zainteresirana da pomogne drugima. Štoviše, priličan broj njih prijavio se za rad u dobrotvornim organizacijama.

Osjećaj uzvišenosti je posebno zanimljiv zbog toga što se lako širi, pa stoga može imati pozitivan utjecaj na cijelu zajednicu. Ako je doista točno da svjedok dobrog djela i sam uskoro počini dobro djelo - onda će se broj dobrih djela početi značajno povećavati. Zbog toga su u pravu oni koji se bune što svaki kriminalac odmah osvane na prvim stranicama novina, ali ako napravite nešto doista dobro možda o vama napišu tri reda pri dnu dvadeset i prve stranice. Dobro, sad smo pretjerale. Evo Troje malih Zagrepčana osvojilo zlato - naslov je stupca na vrhu novinske stranice od 3. svibnja ove godine. Jest da je stranica četrdeset i prva, jest da u tekstu koji slijedi ispod tog naslova nema imena te djece, ali stvarno nema smisla da se već tako mladi uobraze samo zato što su u Austriji osvojili zlato na međunarodnom natjecanju iz tae kwon doa.

Razvijanje velikodušnosti 

Iako je literatura o moralnom razvoju prilično obimna, istraživanja o izravnom poticanju ljubaznosti i altruizma nema. Ono što je dobro istraženo i dokazano su čimbenici koji su povezani s altruističnim ponašanjem. Tako je dobro poznato da su ljudi u dobrom raspoloženju puno skloniji pomoći drugima od onih koji su u tom trenutku loše raspoloženi. No, altruistično ponašanje je najjače izraženo kada je pomaganje ugodno i ne zahtijeva duže ulaganje napora.

Također, istraživanja pokazuju da smo skloniji pomoći kad suosjećamo s osobom kojoj je pomoć potrebna. To znači da bi odgojni procesi temeljeni na empatiji mogli potaknuti altruistično ponašanje.

Kako razvijati ljubaznost i velikodušnost

  • Upitajte prijatelja kakav mu je bio dan, a onda ga doista poslušajte i odgovorite mu. Tek onda ispričajte kakav je bio vaš dan.
  • Kad nastupi sezona gripe, odnesite susjedu pileću juhu, operite mu rublje ili prošetajte psa.
  • Poklonite nekome svoje vrijeme. Učinite nešto za nekoga što zahtijeva vrijeme i trud.
  • Ako se nekome jako svidi nešto što je vaše, a vama to baš nije neophodno - možda biste mu to mogli pokloniti.
  • Uključite se u neku dobrotvornu akciju.
  • Jednom tjedno učinite nekome neku malu uslugu - i po mogućnosti zadržite to za sebe. Nemojte se svima hvaliti.
  • Platite ponekad cijeli račun kad ste u kafiću ili restoranu s prijateljima.
  • Ostavite veliku napojnicu za mali račun.
  • Pošaljite svaki dan e-mail poruku drugom prijatelju.