Recenzija: Kako postati i ostati (ne)sretan
Brzina kojom uspijevam vrlo pažljivo i koncentrirano pročitati neku knjigu obično mi je najbolji pokazatelj koliko mi je ona dobra. A ovu sam knjigu jako brzo pročitala!
Doc. dr. Lidija Arambašić
(Psihologija dječjeg samopouzdanja)
Autor(i): Dubravka Miljković, Majda Rijavec
Cijena: 80,02 HRK
NARUČI
Format: 15 x 14,5 cm
Broj stranica: 168
Uvez: meki
Uloge: tata, mama i dijete
Mjesto: dnevna soba ili kuhinja - možda čak vaša
Radnja: dijete na licu svoje mame vidi tugu i pita: "Što ti je mama? Izgledaš mi tužna." Mama, s očitom napetošću u glasu kaže: "Ma ne, nije mi ništa! Sve je u redu!" i usput pogledava muža. On na to sikne na dijete: "Zašto uzrujavaš mamu?!" Dijete najprije u čudu, ništa ne shvaćajući, pogleda oca, pa majku, a onda - udari u plač! Majka vrisne na oca: "Vidiš što si sad učinio!!"
Podloga radnje: dijete je dobro uočilo da se s majkom nešto događa i želi to provjeriti. Majka od njega - pravi budalu. Očito laže. Čini to ili zato što želi dijete "zaštititi" - ma što to značilo ili pak ni sama ne zna kako da izađe na kraj sa svojom tugom. Da je rekla: "Da, sada sam tužna ali to će me proći; hvala što si to primijetio", dijete bi dobilo potvrdu svojeg točnog opažanja, ali i pouku da tuga dolazi i - odlazi. Otac, u nastavku, želeći "zaštititi" majku - ma što to značilo, ili možda da umanji svoj mogući doprinos toj tuzi, dodatno zbunjuje dijete. Ako mama nije tužna, zašto bi ju to pitanje trebalo uzrujati? Ako jest tužna, zašto se to ne bi smjelo pitati i zašto mama zapravo laže? I kao šlag na kraju, mama se još izviče na tatu!
Posljedice ponavljanja radnje: ako se takva scena odigrala jednom, posve je sigurno da će se odigrati desetke, ako ne i stotine puta nakon toga. Što je to što će dijete naučiti? Svijet oko sebe ne možeš razumjeti, onome što vidiš ne možeš vjerovati, razmišljati je beskorisno. Kako da uopće vjeruješ sebi? Kako da razviješ samopouzdanje i samopoštovanje?
Pomoći djetetu da razvije svoje samopouzdanje jedan je od najvažnijih roditeljskih zadataka. I svakako jedan od najtežih. No nemojte odustati - osobito sada kad ste se prisjetili koliko ste puta sami odigrali uvodni igrokaz! Pomozite djetetu da razvije samopouzdanje, da bude vjetar, a ne list.
Biti ono što jesmo, i postati ono što smo sposobni postati, jedina je svrha života.
Robert Louis Stevenson
Poznavanje sebe je ključno za razvoj unutarnjeg samopouzdanja. Ne možemo razvijati i jačati svoje pozitivne osobine ako ih uopće nismo svjesni. Isto vrijedi i za djecu. Recimo da imate petogodišnje dijete koje je gledajući crtiće na satelitskim programima počelo izgovarati kompletne rečenice na engleskom ili njemačkom jeziku. Očito je da dijete ima smisla za strane jezike. No ono to neće znati prepoznati ako mu u tome ne pomognete. Dakako, ovo vrijedi i za mnogo stariju djecu.
Opišite svoje dijete. U roku od tjedan dana zapišite sve osobine svoga djeteta: fizičke, emocionalne, intelektualne i socijalne - kao da pišete pismo nekomu tko vaše dijete nikad nije ni vidio, ni upoznao (dobro je ako otac i majka neovisno opišu svoje dijete). Kako izgleda, je li zadovoljno time kako izgleda, čime je zadovoljno više, a čime manje? Koja mu je omiljena razonoda, kakvu glazbu sluša, kakve knjige voli, koje filmove, tko su mu omiljeni junaci? Kakav uspjeh postiže u školi, koje predmete voli više, a koje manje, kako pristupa učenju i drugim obvezama. Tko su mu prijatelji, kakvo je prema prijateljima, zovu li ga često, dolaze li k njemu, odlazi li on k njima? Što vaše dijete voli jesti, što ne voli? U čemu je najbolje? Što radi kad je samo kod kuće? Što ga može razveseliti, razljutiti, ožalostiti? Na koji način dobiva ono što želi? U čemu vam je slično, a po čemu se od vas najviše razlikuje? Dopunite popis zapažanjima svojih prijatelja i rođaka. Jednostavno ih pitajte kako doživljavaju vaše dijete. Neka roditelji usporede svoj opis i zajednički naprave dvije liste: na jednu stavite sve pozitivne osobine djeteta, njegove potencijale i talente, a na drugu ono što smatrate negativnim i problematičnim.
Neobično je biti svjetski poznat, a opet tako usamljen.
Albert Einstein
Mnogi su roditelji zabrinuti kad im se učini da se njihovo dijete ne slaže dobro s vršnjacima. Neka djeca su stidljiva, druga agresivna, a neka jednostavno usamljena.
Zabrinutost roditelja u ovom slučaju potpuno je opravdana. Svoja najveća zadovoljstva djeca doživljavaju upravo u odnosu s vršnjacima. Nemati prijatelje za dijete može biti vrlo bolno i frustrirajuće. Također, djeca koja su u ranoj dobi imala dobre odnose s vršnjacima kasnije se mnogo lakše prilagođavaju u školi.
Dolje je naveden određeni broj socijalnih vještina. Pročitajte opis svake vještine i zaokružite broj koji najbolje opisuje koliko vaše dijete ima razvijenu dotičnu osobinu. Za procjenu možete zamoliti i svoje prijatelje koji dobro poznaju dijete, tetu u vrtiću ili učitelja/učiteljicu. Tako ćete sigurno dobiti objektivniju sliku.
1- izrazito loše razvijena vještina
2- dosta loše razvijena vještina
3- prosječno razvijena vještina
4- dosta dobro razvijena vještina
5- izrazito dobro razvijena vještina
(socijalna vještina)
1. upoznati se s drugima 1 2 3 4 5
2. započeti razgovor 1 2 3 4 5
3. slušati za vrijeme razgovora 1 2 3 4 5
4. završiti razgovor 1 2 3 4 5
5. uključiti se u postojeću aktivnost s drugima 1 2 3 4 5
6. prikladno postaviti pitanje 1 2 3 4 5
7. tražiti usluge na prikladan način 1 2 3 4 5
8. tražiti pomoć od vršnjaka na prikladan način 1 2 3 4 5
9. tražiti pomoć od odraslih na prikladan način 1 2 3 4 5
10. dijeliti s drugima 1 2 3 4 5
11. interpretirati govora tijela 1 2 3 4 5
12. igrati igru 1 2 3 4 5
13. predlagati aktivnosti drugima 1 2 3 4 5
14. surađivati s drugima u aktivnosti 1 2 3 4 5
15. nuditi pomoć 1 2 3 4 5
16. reći hvala 1 2 3 4 5
17. dati kompliment 1 2 3 4 5
18. prihvatiti kompliment 1 2 3 4 5
19. ispričati se 1 2 3 4 5
20. razumjeti utjecaj svog ponašanja na druge 1 2 3 4 5
21. razumjeti tuđe ponašanje 1 2 3 4 5
22. nagraditi se 1 2 3 4 5
23. slijediti upute 1 2 3 4 5
Stručnjaci s mnogo argumenata tvrde da djeca danas postaju sve osamljenija i depresivnija, nervoznija, sklonija agresivnom ponašanju. Za psihologe je stoga doista prvoklasni izazov odgovoriti na pitanje o tome što možemo promijeniti kako bismo našoj djeci pomogli da žive boljim životom i postanu bolji ljudi.
Ovo je knjiga koja na taj izazov odgovara na pravi način: zanimljivo, mudro, duhovito. Autorice nas navode na razmišljanje vješto provocirajući "aha" osjećaje brojnim anegdotama, dječjim zapažanjima, promišljeno odabranim isječcima iz raznolikih izvora, pitkim mini-lekcijama iz znanosti, mameći često smijeh "biserima" koje prepoznajemo u svojim postupcima ili postupcima drugih prema djeci.
Gorana Hitrec, prof.
U svom prepoznatljivom stilu autorice na ležeran i duhovit način iznose suvremene znanstvene spoznaje o dječjem samopouzdanju, oživotvorujući ih mnoštvom svakodnevnih primjera, čime knjigu približavaju širokom čitateljskom krugu.
Glavni tekst obogaćen je nizom okvira koji s jedne strane pridonose dinamičnosti čitanja, a s druge omogućuju da se o temi dječjeg samopouzdanja razmišlja na različitim razinama. Tako se u okvirima Malo znanosti prikazuju najznačajnija znanstvena istraživanja u ovom području, dok se u okvirima Igraonica bez igračaka opisuju aktivnosti i igre koje odrasli mogu organizirati s djecom u svrhu podizanja djetetova osjećaja samopouzdanja.
Dr. sc. Gordana Keresteš
Format: | 14x20cm |
---|---|
Godina izdanja: | 2004. (I. izdanje) |
Broj stranica: | 202 |
Uvez: | meki |
Bolje je izbjegavati probleme, nego se s njima suočiti | Muškarcima je bolje?!
Humor u vrijeme korone, potresa i dr. sr.
2020. godina jedna je od onih koje nitko nije tražio, a svima je trebala.
Cijena: 69,99 kn
Ljubav i popratne pojave Sve što ste željeli znati, a drugi su se usudili pitati
Cijena: 60,00kn