iep.hr Popularna psihologija

Razgovori sa zrcalom

Psihologija samopouzdanja

Autor(i): Dubravka Miljković, Majda Rijavec

Cijena: 135,02 HRK NARUČI

Format: 17x24cm

Broj stranica: 250

Uvez: meki

Knjiga je trenutno rasprodana

RIJEČ AUTORICA
SADRŽAJ
IZ KNJIGE
IZ STRUČNE RECENZIJE

RIJEČ AUTORICA

Kako koristiti ovu knjigu?
Načini su brojni. Možete ju držati u vitrini - u kojem slučaju preporučujemo bar deset komada, estetike radi. Zatim, naslovna je stranica tako dobra da cijelu knjigu možete uokviriti i držati na zidu. Ako vam je vruće, možete se knjigom hladiti kao lepezom; korice su, za svaki slučaj, meke. (Zato ne savjetujemo niti njezino korištenje kao oružja.) Vjerojatno vam može posluńiti i da ju podmetnete pod kraću nogu stola. Na koncu, možete ju i pročitati. Ne obećajemo da će to biti u jednom dahu: sve smo zakomplicirale raznim vježbama, ilustracijama, primjerima, upitnicima - za rezultate koje dobijete ne odgovaramo - izrekama više ili manje poznatih vam ljudi... Kako se ne radi o špijunskom romanu, knjigu možete …itati i napreskokce - ovisno o raspoloženju i potrebama. U svakom slučaju, želimo vam da uživate u njoj čitajući je kao što smo i mi uživale pišući je.

SADRŽAJ

1. Tko sam ja - pojam o sebi

• Self-koncept ili pojam o sebi
• Čemu služi pojam o sebi?
• Dimenzije pojma o sebi
• Potreba za održanjem pojma o sebi

2. Kakav sam?

• Samopoštovanje
• Visoko i nisko samopoštovanje
• Uzroci lošeg samopoštovanja
• Samopoštovanje i svakodnevni život

3. Preuzmite odgovornost za vlastiti život

• Imamo li slobodnu volju?
• Unutarnje ili izvanjsko mjesto kontrole ponašanja
• Samoefikasnost
• Naučena bespomoćnost

4. Realno procijenite sami sebe

• Uočite svoje pozitivne osobine
• Ne odbacujte pozitivne informacije o sebi
• Ne ubijajte kritikom sami sebe
• Prihvatite sebe

5. Provjerite kriterije po kojima se vrednujete

• Način vrednovanja
• Ne morate biti savršeni
• Konvencionalnost
• Mišljenje drugih ljudi
• Uspoređivanje s drugima
• I na kraju

6. Naučite se zauzimati za svoja prava

• Što je asertivnost?
• Posljedice neasertivnog, agresivnog i asertivnog ponašanja
• Uzroci neasertivnosti
• Kako povećati vlastitu asertivnost
• Specifične tehnike asertivnog ponašanja
• Što bi vas moglo omesti?
• Kada (ne) biti asertivan?

7. Naučite uspješnije komunicirati

• Komunikacija i samopoštovanje
• Komunikacijske vještine
• Znate li slušati?
• Znate li gledati?
• Kako uspostaviti kontakt i razgovarati?

8. Naučite bolje misliti

• Budite radoznali
• Naučite se suočavati s problemima
• Pripremite se za stresnu situaciju
• Ne dopustite da vam brige unište život
• Naučite donositi odluke
• Izbjegnite pogreške u razmišljanju

9. Kontrolirajte negativne emocije

• Što su negativne emocije?
• Ljutnja
• Ljubomora i zavist
• Osamljenost
• Tuga
• Stres
• Sramežljivost
• Odbacivanje
• Strah
• Mržnja

10. Naučite podnijeti (ne)uspjeh

• Što je uspjeh?
• Želja za uspjehom
• Strah od uspjeha
• U čemu možete biti uspješni?
• Postavite podciljeve
• Uspješni i neuspješni načini
• Prihvatite pogreške

11. Samopoštovanje i spol

• Stereotipi
• Stereotipi o muškarcima i ženama
• Utjecaj stereotipa na samopoštovanje
• Kako smanjiti štetne utjecaje stereotipa
• Androginost

12. Čuvajte se pretjeranog samopuzdanja

• I na kraju

IZ KNJIGE

Uzroci lošeg samopoštovanja

Mnogi ljudi imaju nisko samopoštovanje i teško im je prihvatiti pozitivne osjećaje o samima sebi. Poznati psiholog Rogers kaže da je uzrok tomu ponašanje važnih ljudi u našem djetinjstvu. Naši roditelji, rođaci, učitelji i vršnjaci postavljaju nam u djetinjstvu mnoga ograničenja. Kako samo možeš biti tako glup?; Zar nikad ne možeš ništa učiniti kako treba?; Ne radi to; Zar se ne možeš ponašati kao i sva ostala djeca? - vjerojatno nema čitatelja koji neće prepoznati neku od ovakvih izjava. Kada nešto ne bismo činili kako treba, često smo bili kažnjeni. Kazne su mogle biti različite, a jedna od najčešćih bila je prijetnja uskraćivanjem ljubavi. Uvjetovana ljubav je ona koju nismo dobili dok se nismo pokorili zahtjevima roditelja ili drugih važnih osoba. Rezultat takva ponašanja jest nisko samopoštovanje i sklonost donošenja odluka prema potrebama i standardima drugih, a ne prema našim vlastitima.

I istraživanja pokazuju kako je odgoj od vrlo velike važnosti u razvoju samopoštovanja. Najsigurniji način stvaranja visokog samopoštovanja su roditelji koji i sami imaju visoko samopoštovanje i predstavljaju model svojoj djeci. Tako visoko samopoštovanje najčešće imaju djeca čiji roditelji:

• Odgajaju djecu s ljubavlju i poštovanjem
• Prihvaćaju ih
• Postavljaju im razumna pravila i očekivanja
• Dosljedni su u svojim postupcima
• Ne ismijavaju, ne ponižavaju i fizički ne kažnjavaju djecu
• Pokazuju kako vjeruju u djetetovu dobrotu i sposobnosti

No, rezultati istraživanja pokazuju da ipak postoje i iznimke. Naime, neki odrasli ljudi su vrlo nesigurni i imaju nisko samopoštovanje iako su odrasli u skoro idealnim uvjetima. Drugi dolaze iz obitelji u kojima su se roditelji ponašali sve više nego idealno, pa su odrasli u stabilne ljude visokog samopoštovanja.

Ljudi niskog samopoštovanja ipak uglavnom prenose nisko samopoštovanje na svoju djecu. No oni to rade - potpuno nenamjerno. Roditelji i učitelji nisu imali namjeru prenijeti vlastito nisko samopoštovanje na svoju djecu ili svoje učenike. Oni čak uopće nisu svjesni da to rade. Iako čitav svoj život nesvjesno uče vlastitu djecu niskom samopoštovanju, ali i bračnog druga, prijatelje, poslovne partnere i sve s kojima dolaze u dodir, oni to ne čine namjerno. Većina ljudi vjeruje kako rade najbolje što mogu. Pa zar nisu i njih tako odgajali njihovi roditelji i učitelji?
Stoga, ako ste zaključili da spadate među osobe niskog samopoštovanja nemojte kriviti svoje roditelje ili učitelje. Radije se upitajte što možete učiniti da to popravite. Pitanje tko je kriv? ima smisla samo na sudu.

Ne dopustite da vam brige unište život

Zašto brinuti?
Samo su dvije stvari oko kojih je vrijedno brinuti: zdravlje i bolest;
Ako si zdrav, nemaš zašto brinuti, no ako si bolestan, samo su dvije stvari oko kojih trebaš brinuti: hoćeš li ozdraviti ili nećeš.
Ako ozdraviš, nemaš zbog čega brinuti.
Ako, međutim, umreš, samo su dvije stvari zbog kojih možeš brinuti:
hoćeš li završiti u raju ili u paklu.
Završiš li u raju, nemaš zašto brinuti.
Završiš li u paklu, bit ćeš toliko zauzet pozdravljanjem starih prijatelja da nećeš imati vremena za brigu.
Stoga, zašto uopće brinuti?

Evo zašto!

1) Ipak me brine taj raj; kako ću odabrati između svoje dvije žene koje su već obje tamo?
2) Kad mi sve krene dobro, zabrinem se
3) Brinem zbog svoje odrasle djece
4) Brinem što će postati od moje sada još male djece
5) Brinem da nešto sa mnom nije u redu
6) Brinem jer počinjem primjećivati bore
7) Brinem zbog ozonske rupe
8) Danas je sve u redu, no što će biti sutra?
9) Brinem zbog bolesti koje imam
10) Brinem zbog bolesti koje nemam
11) Brinem jer ne znam što da radim
12) Brinem jer imam previše posla
13) Brinem što ne brinem previše
14) Brinem da mi nebo ne padne na glavu
15) Brinem da će mi netko doći u posjet kad mi nije stan pospremljen
16) Što će biti sa mnom kad budem sam i bespomoćan
17) Brinem zbog uvijek mogućeg potresa/poplave/požara/tornada
18) Brinem zbog školskih ocjena - hoće li i nadalje biti dobre?
19) Brinem zbog loših ocjena
20) Brinem da nisam dovoljno inteligentan
21) Brinem zbog atomskog naoružavanja
22) Brinem jer ne znam što želim
23) Brinem kad trebam donijeti bilo kakvu odluku
24) Brinem kad pročitam loš horoskop
25) Brinem da ću zaplakati kad budem tražila nešto što hoću
26) Brinem jer me nitko ne voli

:) Odgovori:

Na manje od 5 tvrdnji ste odgovorili T(očno)? Napišite knjigu o tomu kako ne brinuti.

Odgovorili ste T na 6 - 10 tvrdnji? Slobodno preskočite ovo poglavlje.

Odgovorili ste T na 11 - 20 tvrdnji? Ima za vas izvjesne nade...

Odgovorili ste T na više od 20 tvrdnji i još se usput domislili više od 10 briga koje ovdje uopće nisu spomenute? U Americi već gotovo svaki čovjek ima svog psihijatra, nije vam to ništa neobično...

Odgovorili ste T na broj:
1) Ako ste već dvije žene pospremili u raj, nemate zašto brinuti; sigurno nećete i sami tamo dospjeti!
2) Pročitajte dio o Murphyjevim zakonima
3) Briga je posve razumljiva; to što su odrasli, ne znači da su i razumni
4) Pa, poduzmite nešto
5) A što to?
6) Dobra vijest: ubrzo ćete ih slabije vidjeti
7) Dobro je što ste ekološki osviješteni; ne koristite sprejeve
8) Možda će isto biti u redu, a možda i neće. Ako ne bude, tada ćete brinuti.
9) i 10) Muškarac ste? Pročitajte tekst u prethodnom okviru. Žena ste? Sigurno? 11) Povežite se s nekim tko je odgovorio T na 12.
12) Vidi ispred
13) ?
14) Potičete li iz malog galskog plemena koje Rimljani nisu nikad osvojili?
15) Opasna je samo svekrva, svi drugi će vam oprostiti
16) Nemam pojma
17) Ne družite se s piromanima; što se ostalog tiče, utvrdite koja je vjerojatnost da se dogodi i onda, u skladu s time, odredite koliko ćete vremena u narednih 10 godina posvetiti intenzivnoj brizi
18) i 19) Kad se izuzmu uvijek nepravedni profesori, položaj školske zgrade i drugi korijen iz ukupnog broja metara puta od kuće do škole, sve je (tako neugodno) u vašim rukama. I glavi.
20) To u životu još nisam čula
21) Tehnologija uništavanja napreduje; kraj će biti brz i bezbolan
22) Nekad je dovoljno znati i ono što ne želite
23) Javite nam ako vam je poglavlje o greškama nečitko
24) Kupujte samo novine s dobrim horoskopom
25) Da, znamo da ste žena; nećemo vas ostaviti na cjedilu
26) Nabavite psa

Zašto uopće ljudi brinu?

Samo je glava tikve bez briga, kaže jedna poslovica. Iz toga bi se moglo zaključiti da, što je netko manje tikva, ima više briga. To je samo djelomice točno. Razumije se da je neka određena razina inteligencije potrebna da bi čovjek uopće bio svjestan posljedica svog ponašanja. Problem nastaje kada smo u stanju vidjeti samo negativne posljedice svog ponašanja i kada precijenimo vjerojatnost da će se one zaista i dogoditi. Stalno razmišljanje o tomu što se sve loše može dogoditi blokira nas u aktivnosti (bolje da ništa ne poduzimamo nego da nam se dogodi nešto loše), izaziva loše raspoloženje i smanjuje samopoštovanje i povjerenje u sebe. Ljudi koji brinu vrlo su i kreativni - u domišljanju najgorih ishoda koji će ih zadesiti u skoroj budućnosti.

IZ STRUČNE RECENZIJE

Pristup pisanju ove knjige temelji se na načelima humanističke psihologije, te autorice često potiču čitatelje na pozitivan stav prema sebi i drugim ljudima i upućuju ih na to kako mogu prepoznati i razviti ono najbolje u sebi. Stoga aktivno prorađivanje sadržaja ove knjige ima i određeno terapijsko djelovanje.
Dr. Zora Raboteg Šarić