Recenzija: Didaktika i kurikulum
Knjiga Didaktičke onove kurikuluma aktualizira i ugrađuje suvremene teorijske pristupe, organizaciju kao i vrjednovanje u osnovno didaktičko polje.
Dr.sc. Anđelka Peko
Proizvod je trenutno nedostupan.
Primjeri provedbe načela Aktivne/efikasne škole
Autor(i): Dubravka Miljković, Dunja Pavličević-Franić, Majda Rijavec, Predrag Zarevski, Renata Miljević-Riđički, Vesna Vlahović-Štetić, Vlasta Vizek Vidović
Cijena: 113,02 HRK
NARUČI
Format:17x24cm
Broj stranica:156
Uvez:meki
Knjiga je trenutno rasprodana
Ova knjiga ima petgodišnju povijest nastanka nastajala je u hodu, na terenu gdje su se još čule sirene i tutnjava ne tako udaljenih topova. No, to nije bio dovoljan razlog učiteljima da ne pokušaju saznati nešto novo, kako bi što bolje ispunili svoju zadaću.
Sve je počelo koncem 1994. god. u sklopu projekta "Promicanje kvalitetnog rada u školi" Ministarstva prosvjete i sporta RH kojeg je financijski i idejno podržavao UNICEF-ov ured za Republiku Hrvatsku, a u sklopu podprojekta pod nazivom: "Pomoć učiteljima u gradovima koji su bili na prvoj crti bojšnice u poučavanju djece uspješnijim načinima učenja i uključivanju njihovih roditelja u edukacijski proces."
Zaključeno je da je projekt potreban, jer se u školama koje su bile na prvoj crti bojišnice nastava održavala vrlo neredovito, te su nastavni programi zbog toga bili znatno skraćeni. Učitelji su bili preopterećeni jer je u većini razreda bio znatno povećan broj učenika zbog prognane i izbjegle djece, te stoga što je dio škola bio razrušen ili neadekvatno opremljen za normalno odvijanje nastavnih djelatnosti.
Stoga su organizirani seminari kako bismo upoznali učitelje s:
1/ kognitivnim aspektom poučavanja i učenja (prvenstveno s najnovijim spoznajama o teorijama pamćenja i učenja, kapacitetu pojedinih skladišta pamćenja, zaboravljanju i smetnji pamćenja; ulaganju kognitivnog napora u učenje; djelovanju stresa, fiziološkog stanja, emocija i situacije na pamćenje i sl.). Naglasak je na što aktivnijem sudjelovanju učenika u svim fazama edukacijskog procesa.
2/ komunikacijskom aspektu nastave u kojoj se teži valjanoj interakciji učenik učitelj, učitelj roditelj i roditelj učenik. Prikazan je tzv. humanistički pristup koji se temelji na poznavanju i korištenju interesa i intrinzične motivacije učenika. I za taj pristup u prvom su planu potrebe učenika.
3/ načinima djelotvornijeg uključivanja roditelja u odgojno-obrazovni proces. To se u prvom redu odnosi na provođenje anonimne ankete među roditeljima o tome koliko su upućeni u aktualni školski proces, koliko pomažu djeci u učenju, te koliko (ako uopće!) komuniciraju s vlastitom djecom. Kroz tematske roditeljske sastanke učitelji mogu pomoći roditeljima da najprije prihvate trenutačan školski neuspjeh djeteta, ali da potom pomognu da se stanje poboljša.
Kako bismo spoznaje primijenili u praksi, predavanja je pratio rad radionica. Na koncu se u slobodnoj raspravi nastojalo utvrditi kako učitelji vide najistaknutije probleme u novonastaloj situaciji i kako se mogu naći konkretna rješenja.
U drugoj fazi ovog projekta, koncem 1996. god., dolazi do promjene naziva projekta u: "Poučavanje učitelja i učenika efikasnom/aktivnom učenju i poučavanju". Promjena koncepcije rada bila je bitnija od promjene naziva. Razrađena je ideja o stvaranju programa obrazovanja za model Aktivne/efikasne škole. Naime, stvaranjem lanca model - škola namjeravalo se u navedenim županijama odabrati po nekoliko škola koje bi postale centrom za transfer načela Aktivane/efikasne škole i u ostale škole. U model - školama obrazovali bi se učitelji i stručni suradnici za prijenos znanja ostalim učiteljima regije. Dakle, namjera je bila, i još uvijek jest, što više rasprostraniti načela Aktivne/efikasne škole.
Za sada se ovako definiran program odvija se u sljedećih dvanaest model - škola Aktivne/efikasne škole: osnovne škole iz Gline, Gvozda, Vojnića, Topuskog, Gospića, Lipika, Korenice, te "I. G. Kovačić" iz Duge Rese, "Retfala" iz Osijeka, "Braća Bobetko" iz Siska, "V. Nazora" iz Daruvara i "I. osnovna škola" iz Dugava.
Uime svih članova projekta veliko hvala svim koautorima bez kojih ne bi bilo ove knjige. To su učitelji koji su pridonijeli primjeni načela Aktivne/efikasne škole u praksi. Atmosferu i novu srž događanja u učionici bili su spremni podijeliti s ostalim učiteljima.
Urednik: prof. dr. Predrag Zarevski
1. Učenici najbolje uče kada imaju želju i potrebu za znanjem Ako učenici nauče analizirati što im je važno i zašto, i ako mogu svoje ponašanje usmjeriti prema tim željama i potrebama, učenje će biti brže i lakše. Stoga bi im trebalo dopustiti da sami biraju što će učiti. Učenici će biti motivirani učiti neki sadržaj ako im on treba ili ga zbog nečega žele.
2. Važnije je znati kako učiti, nego steći veliku količinu znanja Cilj obrazovanja trebao bi biti učenik kojega smo naučili kako se uči i koji želi određene sadržaje učiti. Jer se danas znanje brzo mijenja, ovakvo gledište imaju i mnogi koji u obrazovanju prihvaćaju kognitivnu perspektivu.Učenici bi trebali biti samomotivirani za učenje i želja da nešto nauče trebala bi biti njihova osobna.
3. Samovrednovanje je jedini smisleni način vrednovanja učenikova rada Ocjenjivanje učenika nema puno smisla, jedino smisleno je samovrednovanje. Naime, ocjene potiču učenika da uči za izvanjsko priznanje, a ne zbog zadovoljstva koje mu učenje pruža. Humanistički usmjereni učitelji protive se i objektivnim testovima znanja jer oni uglavnom mjere učenikovu sposobnost pamćenja i ne daju dovoljno mogućnosti učitelju za povratne informacije učeniku. Naglasak je na unutarnjem razvoju i samoregulaciji. Većina učitelja vjerojatno se slaže s ovom pretpostavkom, ali bi vjerojatno dodali da učenik mora razviti i sposobnost da udovolji očekivanjima okoline.
4. Osjećaji su važni isto koliko i činjenice Rad humanistički usmjerenih učitelja, čini se, potvrđuje ovu pretpostavku i ovo je područje u kojem oni značajno pridonose znanju o obrazovnom procesu.
5. Učenici uče najbolje u okolini koja ih ne ugrožava Ovo je područje u kojem su humanistički usmjereni učitelji imali utjecaja na postojeću obrazovnu praksu. Gotovo da je već svima jasno da okolina gdje učenik uči mora po nj biti psihološki, emocionalno i fizički neugrožavajuća. Kada se učenik osjeća sigurno učenje postaje lakše i smislenije.
SVRHA: Razvijanje sposobnosti slušanja, otkrivanje značenja riječi,izražavanje ritma govorom i pokretima tijela, ponavljanje glagola.
DOB: Od 2. do 4. razreda.
TRAJANJE: Oko 40 minuta.
PRIBOR: Olovka i papir za svakog sudionika.
OPIS AKTIVNOSTI:
1. korak
Čitanje i kratka analiza pjesme "Šiša kiša" Paje Kanižaja.
2. korak
Podjela učenika u dvije skupine - jedni će biti kiša, drugi vjetar.
3. korak
Potraga za glagolima - učenici koji su kiša traže u pjesmi glagole koje proizvodi kiša (lije, mije, pljušti, šušti, pada, lijeva, itd.) i zapisuju ih na papir. Učenici koji su vjetar čine isto ali tražeći glagole vjetra (huči, fijuče, zavija, vrišti, miluje, itd.).
4. korak
Razgovara se o značenju pojedinih riječi.
5. korak
Igra kiše i vjetra: učenici u skupinama (2-3 učenika) oponašaju zvukove kiše i vjetra prateći ih pokretima tijela. Uvodi se i mijenja ritam.
6. korak
Razgovor: Jesi li se kada osjećao kao ova kiša ili vjetar? Ispričaj nam što ti se dogodilo!
OSTALE MOGUĆNOSTI: Igra se može primijeniti na satu glazbenog odgoja stavljajući naglasak na ritam ili na satu tjelovježbe stavljajući naglasak na pokrete.
SVRHA: Povezati lekciju Energetska vrijednost biološki važnih spojeva (kemija) sa svakodnevnim životom.
DOB: 8. razred.
TRAJANJE: Oko 40 minuta.
PRIBOR: Tablice s energetskom vrijednošću pojedinih namirnica.
OPIS AKTIVNOSTI:
Učenici se podijele u skupine (6-7 učenika). Unutar skupine učenici na temelju tablica energetske vrijednosti namirnica sastavljaju dnevni jelovnik za dijete njihove dobi.
Prije samog rada učitelj ih uputi u važnost zastupljenosti bjelančevina, masti i ulja te ugljikohidrata u prehrani.
Kad sastave jelovnik naprave poster koji prikažu drugim grupama. Koliku su energetsku vrijednost predvidjeli? Je li to dovoljno, premalo ili previše? Koje namirnice sadrže bjelančevine, masti ili ugljikohidrate. Kojoj skupini pripadaju namirnice s najvećom energetskom vrijednošću? Koji bi jelovnik najradije odabrali?
Učenici raspravljeju jesu li osim o energetskoj vrijednosti vodili računa i o čemu drugome (vitamini, odabir hrane koju vole...)
OSTALE MOGUĆNOSTI:
Učitelj može unaprijed zadati različite jelovnike pa tražiti od učenika da odrede njihovu energetsku vrijednost.
Program Aktivna/efikasna škola imao je pozitivan utjecaj na dvije varijable razredno - nastavnog ozračja. Učenici eksperimentalnih škola su zadovoljniji i percipiraju manje poteškoća u izvršavanju školskih obaveza.
Evaluacija na učiteljima koji su sudjelovali u programu pokazuje da većina njih pozitivno ocjenjuje karakteristike programa, te smatraju da su nove metode rada dovele do pozitivnih promjena kod učenika.
Roditelji učenika eksperimentalnih škola više su uključeni u odgojno - obrazovni proces (češće provjeravaju domaću zadaću učenika) i zadovoljniji su školom nego li roditelji učenika kontrolnih škola.
Iz usmenih ocjena koje su članovima evaluacijskog tima iznosili neki učitelji i ravnatelji može se zaključiti da su projektne aktivnosti vidno utjecale na promjenu nastavnih strategija i ukupnog školskog ozračja u pozitivnom smjeru. To pokazuju njihove procjene kreativnosti, suradnje, motivacije učenika i učitelja.
Članovi evaluacijske skupine su se složili u ocjeni da je projekt pozitivno utjecao na promjenu školskog i razredno - nastavnog ozračja.
Mnogo toga što ste nam rekli radili smo intuitivno i sami, ali uvijek u nekom strahu da možda griješimo, da dajemo previše slobode djeci, da ih previše potičemo. Sigurno će nam ubuduće biti lakše raditi na ovakav način, imat ćemo opravdanje pred sobom i pred ravnateljima...
Ilija Višić, profesor matematike, prognanik iz BiH, tada zaposlen u Osnovnoj školi Vladislavci
Ovo naše druženje bilo je i edukacija i opuštanje. Molimo vas stoga da nam i na početku nove školske godine omogućite još takvih prigoda kako bismo još puniji i s još više sigurnosti, znanja i samopouzdanja ušli u ostvarivanje novih radnih obveza.
Milan Štimac, ravnatelj Osnovne škole "Dr. Jure Turić", Gospić
Hrvatski je ozbiljan predmet i nemojte mi iz njega praviti cirkus!
Neimenovani, neupućeni ravnatelj privučen žamorom u učionici u kojoj se upravo održavao kviz znanja iz hrvatskog jezika
Humor u vrijeme korone, potresa i dr. sr.
2020. godina jedna je od onih koje nitko nije tražio, a svima je trebala.
Cijena: 69,99 kn
Ljubav i popratne pojave Sve što ste željeli znati, a drugi su se usudili pitati
Cijena: 60,00kn